Category: 
December 3, 2007Konstantan rast cijena nepotkovan višim plaćama može rezultirati samo nižim životnim standardom. U prilog tomu govori činjenica da je udio troškova za hranu u mjesečnoj potrošačkoj košarici prosječne četveročlane obitelji u studenome iznosio 39,82 posto (u listopadu 39,75, u rujnu 39,65), prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata.
To nije sve. Osvrnimo se na tamniju stranu "hrvatskog sna".
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za rujan (isplaćena u listopadu) iznosila je 4743 kuna. U studenom je ta plaća pokrivala 74,82 posto košarice, a to je 2,16 posto manje nego prethodnog mjeseca. Pritom valja naglasiti da košarica ne obuhvaća podstanarstvo niti predviđa da zamišljena obitelj ima automobil. Taj bi podatak mogao pobliže objasniti tzv. fenomen hrvatske zaduženosti. Naime, u posljednjih pet godina kreditna se zaduženost građana više nego udvostručila. Potkraj rujna 2003. godine iznosila je 52,24 milijarde kuna, a potkraj rujna ove godine narasla je na 109,7 milijardi. Samo je u mjesec dana porasla za dvije milijarde.
Da je riječ o krpanju rupa u kućnim budžetima, govori podatak da je najviše nenamjenskih kredita i zaduženja po kreditnim karticama zajedno 48 posto od ukupne kreditne zaduženosti. Na stambene kredite odnosi se 40 posto, hipotekarne tri posto, na automobile devet posto. Krediti će poskupjeti, pa je krajnje vrijeme za razgovor o modelima kamata, jer ovako je rizik isključivo na korisnicima, drže u NHS-u.
Svoju je košaricu u iznosu od 3385,73 kune prosječnom mirovinom od 2000 kuna moglo pokriti tek 59,10 posto umirovljenika. Plastične boce za dostojanstvenu starost!
Čini se da smo jeftine političke govore vrlo skupo platili jer, dok se ministri bore za fotelje, svaki je prosječni Hrvat u svakodnevnoj borbi s kreditima, hipotekama i skupoćom življenja.
Via Večernji.hr
Sorry, no comments yet.