Category: 
October 5, 2007
Imobilizacija velikog dijela kunske likvidnosti vezana uz inicijalnu javnu ponudu dionica T-HT-a uzrokovala je visoku potražnju na domaćem novčanom tržištu. Kamatne stope na novčanom tržištu su bile i na razini i iznad 15% (prekonoćne pozajmice). Kotirani ZIBOR se našao na razini iznad 11% kod najkratkoročnijih novčanih depozita. Središnja je banka bila prisiljena početkom tjedna plasirati kune na tržište putem devizne intervencije (oko 2,6 milijardi kuna) odnosno na obratnoj je repo aukciji uz nepromijenjenu obratnu repo stopu plasman završio na ove godine rekordnih 6,5 milijardi kuna (1,5 milijardi u odnosu na prošlotjednu aukciju, odnosno povećanje od 3,8 milijardi kuna u posljednji mjesec dana). To stvara pritisak i na likvidnost sljedećeg tjedna (vraćanje tih sredstava) odnosno i sve dok se ne ostvari distribucija većine uplaćenih sredstava u inicijalnoj javnoj ponudi.
Na Tržištu novca Zagreb bilježene su kamatne stope iznad 13% s viškovima potražnje iznad ponude od gotovo 800 milijuna kuna (najveći u posljednjih nekoliko godina). Problem neravnoteže i distorzije na novčanom tržištu potkrepljuje činjenica da je istovremeno uz višak sredstava na računima banaka u agregatnom iznosu zabilježen popriličan iznos korištenja izvora sekundarne likvidnosti (lombardni krediti), dok je istovremeno značajno pao iznos gotovog novca u optjecaju kako su se građani odlučili na sudjelovanje u inicijalnoj javnoj ponudi.
Očekivano, u sjeni takvih kretanja, Ministarstvo financija je plasiralo znatno manji iznos trezorskih zapisa od planiranog iznosa uz rast prinosa, koji i dalje poprilično zaostaju za tržištem - 4,5% na jednogodišnje zapise i 3,55% na tromjesečne zapise.
Iako je zbog visoke potražnje za kunama stvoren pritisak na jačanje kune i neuobičajene razine tečaja za ovaj dio godine (ispod 7,30 kuna za euro), devizna intervencija središnje banke je uspjela vratiti tečaj iznad razina od 7,30 kuna. Tečaj se nakon intervencije popeo i na razine iznad 7,31 kuna ali se uglavnom kretao u rasponu od 7,30-31 kunu za euro. Popuštanje aprecijacijskih pritisaka se može očekivati tek nakon smirivanja situacije oko inicijalne javne ponude dionica T-HT-a.
više...
Na Tržištu novca Zagreb bilježene su kamatne stope iznad 13% s viškovima potražnje iznad ponude od gotovo 800 milijuna kuna (najveći u posljednjih nekoliko godina). Problem neravnoteže i distorzije na novčanom tržištu potkrepljuje činjenica da je istovremeno uz višak sredstava na računima banaka u agregatnom iznosu zabilježen popriličan iznos korištenja izvora sekundarne likvidnosti (lombardni krediti), dok je istovremeno značajno pao iznos gotovog novca u optjecaju kako su se građani odlučili na sudjelovanje u inicijalnoj javnoj ponudi.
Očekivano, u sjeni takvih kretanja, Ministarstvo financija je plasiralo znatno manji iznos trezorskih zapisa od planiranog iznosa uz rast prinosa, koji i dalje poprilično zaostaju za tržištem - 4,5% na jednogodišnje zapise i 3,55% na tromjesečne zapise.
Iako je zbog visoke potražnje za kunama stvoren pritisak na jačanje kune i neuobičajene razine tečaja za ovaj dio godine (ispod 7,30 kuna za euro), devizna intervencija središnje banke je uspjela vratiti tečaj iznad razina od 7,30 kuna. Tečaj se nakon intervencije popeo i na razine iznad 7,31 kuna ali se uglavnom kretao u rasponu od 7,30-31 kunu za euro. Popuštanje aprecijacijskih pritisaka se može očekivati tek nakon smirivanja situacije oko inicijalne javne ponude dionica T-HT-a.
više...
Sorry, no comments yet.