Category: 
June 29, 2007
Posljednjih je desetak dana na domaćem tržištu prisutna velika potražnja za kunskom likvidnošću koja je u vrlo kratkom roku podigla kamatne stope na najviše razine od kolovoza 2005. godine. Čak ni stabilnost obratne repo stope pa ni pokazatelji koji ukazuju na relativno dovoljnu kunsku likvidnost na razini sustava nisu uspjeli zadržati stvaranje neravnoteže zbog segmentiranog novčanog tržišta na kojem jedan dio sudionika generira veliku potražnju za kunama.
Pritisak na likvidnost se može povezati s nekoliko čimbenika - jedan je nadolazeći glavni dio turističke sezone zbog čega je već značajno porasla količina gotovog novca u optjecaju (već sada iznad najviših razina prošle godine) dok se u lipnju ponovno javlja i potreba financiranja isplate duga umirovljenicima (treća rata na razini oko 1,3 milijarde kuna) što zahtjeva prikupljanje potrebnih sredstava prije same isplate. Zbog toga je središnja banka ponovno upotrijebila svoj alat operacija fine prilagodbe na otvorenom tržištu, a na povećanu potražnju na posljednjoj obratnoj repo aukciji odgovorila i s odbijanjem dijela ponuda što je zadnji put napravljeno početkom 2006.
Na stabilnost tržišta središnja banka želi i odgovoriti nepromijenjenom obratnom repo stopom, no s obzirom da kamatne stope ne odgovaraju na takav stav, potvrđuje se još uvijek slabi utjecaj kanala kamatnih stopa u provođenju monetarne politike.
Kamatne stope na novčanom tržištu prešle su razinu od 9% kod najlikvidnijih prekonoćnih depozita dok istovremeno i dugoročnije stope odgovaraju zbog zabrinutosti i dužem roku, iako su njihove razine niže. No, tromjesečni je Zibor dignut na razinu od 8,3%.
Na deviznom tržištu pak prisutan je posljedično (visoke kunske kamatne stope) i aprecijacijski pritisak na domaću valutu. Tečaj je posljednjih dana pokušavao probiti razinu od 7,30 kuna za euro što je najniža razina tijekom ove godine, no zbog općih kretanja u kojima je bila smanjena ponuda deviza još uvijek znatno iznad prošlogodišnjih razina i istog razdoblja. Tijekom sljedećih dana možemo očekivati nastavak pritisaka na aprecijaciju s obzirom na potražnju za kunama i ulazak u dva glavna mjeseca turističke sezone.
više...
Pritisak na likvidnost se može povezati s nekoliko čimbenika - jedan je nadolazeći glavni dio turističke sezone zbog čega je već značajno porasla količina gotovog novca u optjecaju (već sada iznad najviših razina prošle godine) dok se u lipnju ponovno javlja i potreba financiranja isplate duga umirovljenicima (treća rata na razini oko 1,3 milijarde kuna) što zahtjeva prikupljanje potrebnih sredstava prije same isplate. Zbog toga je središnja banka ponovno upotrijebila svoj alat operacija fine prilagodbe na otvorenom tržištu, a na povećanu potražnju na posljednjoj obratnoj repo aukciji odgovorila i s odbijanjem dijela ponuda što je zadnji put napravljeno početkom 2006.
Na stabilnost tržišta središnja banka želi i odgovoriti nepromijenjenom obratnom repo stopom, no s obzirom da kamatne stope ne odgovaraju na takav stav, potvrđuje se još uvijek slabi utjecaj kanala kamatnih stopa u provođenju monetarne politike.
Kamatne stope na novčanom tržištu prešle su razinu od 9% kod najlikvidnijih prekonoćnih depozita dok istovremeno i dugoročnije stope odgovaraju zbog zabrinutosti i dužem roku, iako su njihove razine niže. No, tromjesečni je Zibor dignut na razinu od 8,3%.
Na deviznom tržištu pak prisutan je posljedično (visoke kunske kamatne stope) i aprecijacijski pritisak na domaću valutu. Tečaj je posljednjih dana pokušavao probiti razinu od 7,30 kuna za euro što je najniža razina tijekom ove godine, no zbog općih kretanja u kojima je bila smanjena ponuda deviza još uvijek znatno iznad prošlogodišnjih razina i istog razdoblja. Tijekom sljedećih dana možemo očekivati nastavak pritisaka na aprecijaciju s obzirom na potražnju za kunama i ulazak u dva glavna mjeseca turističke sezone.
više...
Sorry, no comments yet.