Nakon uragana Katrina i nove nominalno rekordne cijene sirove nafte na američkom tržištu (njujorška burza roba za WTI tip nafte) koja se krajem kolovoza približila razini od 71 dolar po barelu, cijene ove sirovine počele su lagano padati. Naime, potreba za smirivanjem tržišta odnosno izbjegavanje ozbiljne nestašice goriva u najvećem svjetskom gospodarstvu SAD-a (koja bi se očitovala i kroz nastavak rasta cijena sirove nafte) utjecala je na odluku Međunarodne agencije za energiju (IEA) da na tržište plasira oko 60 milijuna barela nafte iz svojih strateških rezervi.
Kroz razdoblje od mjesec dana 26 članica IAE odlučilo je na tržište plasirati dva milijuna barela nafte dnevno. Polovica od navedene količine pritom bi trebala biti iz SAD-a čije strateške rezerve iznose oko 700 milijuna barela nafte. Članice IEA počele su stvarati svoje rezerve nakon velike naftne krize u prošlom stoljeću. Ipak jači pad cijena nije bio održiv s obzirom na uragan Ritu, strahovanja o novim oštećenjima te već ograničenim i smanjenim kapacitetima u Meksičkom zaljevu gdje se nekada proizvodio 1,5 milijuna barela dnevno.
Tržište je uvjerenja da rafinerije trenutno rade s nešto više od 83% kapaciteta (što je najniža razina od rujna prošle godine), a što će zasigurno negativno utjecati odnosno smanjiti rezerve goriva i sirove nafte SAD-a. Mogućnost prerade i obrade nafte pored ograničenosti svjetske ponude i rastuće svjetske potražnje vrlo često su se i prije uragana spominjali kao jedan od najbitnijih čimbenika rasta cijena nafte i naftnih derivati (takvo stanje posljedica nedovoljnih ulaganja u rafinerije).
U međuvremenu je održan i još jedan sastanak država članica OECD-a (19. rujna) na kojem je donesena odluka o povećaju proizvodnje sirove nafte od 1.listopada ukoliko to bude zahtijevalo tržište. Međutim naredni dani tek su donijeli smirivanje tržišta te blago spuštanje cijena. Unatoč činjenici da svjetska ponuda u potpunosti uspijeva zadovoljiti potražnju (čiji je rast u usporedbi s 2004. zamjetno smanjen), ograničene mogućnosti rafinerija, dolazak zime i stalne rizike u ovoj industriji nije moguće očekivati pad cijena ove sirovine sa sadašnjih razina, budući da je već i sredina ovog tjedna donijela ponovni rast cijena sirove nafte (iznad 66 dolara po barelu).
više...
Kroz razdoblje od mjesec dana 26 članica IAE odlučilo je na tržište plasirati dva milijuna barela nafte dnevno. Polovica od navedene količine pritom bi trebala biti iz SAD-a čije strateške rezerve iznose oko 700 milijuna barela nafte. Članice IEA počele su stvarati svoje rezerve nakon velike naftne krize u prošlom stoljeću. Ipak jači pad cijena nije bio održiv s obzirom na uragan Ritu, strahovanja o novim oštećenjima te već ograničenim i smanjenim kapacitetima u Meksičkom zaljevu gdje se nekada proizvodio 1,5 milijuna barela dnevno.
Tržište je uvjerenja da rafinerije trenutno rade s nešto više od 83% kapaciteta (što je najniža razina od rujna prošle godine), a što će zasigurno negativno utjecati odnosno smanjiti rezerve goriva i sirove nafte SAD-a. Mogućnost prerade i obrade nafte pored ograničenosti svjetske ponude i rastuće svjetske potražnje vrlo često su se i prije uragana spominjali kao jedan od najbitnijih čimbenika rasta cijena nafte i naftnih derivati (takvo stanje posljedica nedovoljnih ulaganja u rafinerije).
U međuvremenu je održan i još jedan sastanak država članica OECD-a (19. rujna) na kojem je donesena odluka o povećaju proizvodnje sirove nafte od 1.listopada ukoliko to bude zahtijevalo tržište. Međutim naredni dani tek su donijeli smirivanje tržišta te blago spuštanje cijena. Unatoč činjenici da svjetska ponuda u potpunosti uspijeva zadovoljiti potražnju (čiji je rast u usporedbi s 2004. zamjetno smanjen), ograničene mogućnosti rafinerija, dolazak zime i stalne rizike u ovoj industriji nije moguće očekivati pad cijena ove sirovine sa sadašnjih razina, budući da je već i sredina ovog tjedna donijela ponovni rast cijena sirove nafte (iznad 66 dolara po barelu).
više...
September 29, 2005


Sorry, no comments yet.