Category: 
October 12, 2007
Konačan početak trgovanja dionicom HT-a i postupni povrat viškova sredstava od ponuda pri upisu dionica HT-a, te redistribucija prihoda od uplaćenih dionica donose olakšanje na novčanom tržištu. Rezultat je poboljšana likvidnost sustava no ne i veliko smanjenje kamatnih stopa s obzirom da je bio prisutan veliki utjecaj prošlotjedne visoke obratne repo aukcije HNB-a na tržište. Naime, središnja banka je prihvatila na u akciji nove ponude u iznosu oko 45% ukupnih ponuda banaka smanjujući tako plasman dodatne likvidnosti na tržište za 3,5 milijardi kuna.
Usprkos takvim kretanjima dio je likvidnosti još uvijek bio imobiliziran na prekonoćnim depozitima središnje banke ne dopuštajući potpuno opuštanje novčanog tržišta i pad kamatnih stopa na "uobičajene" razine između 5 i 6%, već su kamatne stope ostale (prekonoćni depoziti) na razinama oko 8-9%. Još uvijek među bankama postoji odbojnost prema posuđivanju viškova sredstava zbog mogućeg pritiska na novčanom tržištu.
To se odnosi i na događaje poput novih (ali manjih) inicijalnih javnih ponuda dionica koje se odvijaju kao i očekivane nove ponude državne obveznice na domaćem tržištu, ali čije vrijeme izdavanja još uvijek nije potvrđeno. To naročito otežava poprilično povoljna situacija u prihodima države poduprtih još i dijelom prihoda od privatizacije što ne zahtjeva veliko zaduživanje države.
Ponovno u sjeni ostaje aukcija trezorskih zapisa gdje su održane više razine prinosa ostvarenih plasmana trezorskih zapisa (nepromijenjena razina za jednogodišnje zapise na 4,5%) uz manji plasman od dospijeća zapisa. Prinosi na tromjesečne zapisi su podignuti na 3,6% odnosno šestomjesečne zapise na 3,9%.
Na deviznom je tržištu povratak dijela kuna na tržište donio i veću potražnju za devizama, pa odatle i rast tečaja i do razine od 7,34 kune za euro. Nakon toga je ipak uslijedio mali oporavak kune s obzirom da kamatne stope i dalje ostaju na višim razinama, dok istovremeno postoji potencijal veće potražnje za kunama zbog aktivnosti na tržištu kapitala.
više...
Usprkos takvim kretanjima dio je likvidnosti još uvijek bio imobiliziran na prekonoćnim depozitima središnje banke ne dopuštajući potpuno opuštanje novčanog tržišta i pad kamatnih stopa na "uobičajene" razine između 5 i 6%, već su kamatne stope ostale (prekonoćni depoziti) na razinama oko 8-9%. Još uvijek među bankama postoji odbojnost prema posuđivanju viškova sredstava zbog mogućeg pritiska na novčanom tržištu.
To se odnosi i na događaje poput novih (ali manjih) inicijalnih javnih ponuda dionica koje se odvijaju kao i očekivane nove ponude državne obveznice na domaćem tržištu, ali čije vrijeme izdavanja još uvijek nije potvrđeno. To naročito otežava poprilično povoljna situacija u prihodima države poduprtih još i dijelom prihoda od privatizacije što ne zahtjeva veliko zaduživanje države.
Ponovno u sjeni ostaje aukcija trezorskih zapisa gdje su održane više razine prinosa ostvarenih plasmana trezorskih zapisa (nepromijenjena razina za jednogodišnje zapise na 4,5%) uz manji plasman od dospijeća zapisa. Prinosi na tromjesečne zapisi su podignuti na 3,6% odnosno šestomjesečne zapise na 3,9%.
Na deviznom je tržištu povratak dijela kuna na tržište donio i veću potražnju za devizama, pa odatle i rast tečaja i do razine od 7,34 kune za euro. Nakon toga je ipak uslijedio mali oporavak kune s obzirom da kamatne stope i dalje ostaju na višim razinama, dok istovremeno postoji potencijal veće potražnje za kunama zbog aktivnosti na tržištu kapitala.
više...
Sorry, no comments yet.